Stonske zidine

Zidine u Stonu su dulje od onih susjednog Dubrovnika s ukupno 5,5 kilometara dugačkim nizom utvrda i bedema, što ih čini jednim od najvećih i najsjajnijih primjera fortifikacijske gradnje u srednjovjekovnoj Europi. Čak 5 tvrđava i 40-ak kula presjeca dugačak niz kamena koji povezuje Ston s Malim Stonom i opasuje gradove. Zidine su se počele graditi nakon 1334. kada je Dubrovačka republika dobila Pelješac i, kroz iduća četiri stoljeća, rasle da bi branile stonsku solanu, uzgajalište školjaka i grad sam. Izvorna duljina zidina je čak 7 kilometara, ali su brojni potresi duborvačkog trustnog područja odnijeli dio zidina koje su otada doživjele i nekoliko restauracijskih zahvata. Ston i Mali Ston koji, svatko sa svojim zidinama, čine jedinstven primjer planske gradnje u ranom srednjem vijeku zbog svojih urbanističkih rješenja koji se međusobno nadopunjuju, povezane su s Velikim zidom koji polazi od tvrđave Koruna u Malom Stonu do kule Barbanata gdje je izlaz sa Zidina. Kula je mnogo, nisu sve imenovane, deset ih je okruglih, a 31 je četvrtasta, uz još 6 polukružnih bastiona. Veliki zid je dug 1200 metara. Stonske zidine su svoju obrambenu funkciju imale sve do 19. stoljeća. Danas su Zidine turistička atrakcija kakva se rijetko viđa. Iz godine u godinu, sve više turista pohodi stonske Zidine pa ih je tako u 2013. godini prehodalo gotovo 40.000 ljudi. Vrijeme posjeta je od 8:30 do 19:00. Cijene ulaznica su simbolične; 40 kuna za individualne i 30 kuna za grupne obilaske. Doživljaj neprocjenjiv.