Sustav eVisitor je izuzetan alat, pogotovo kada su u pitanju statistike pa tako već sada znamo da je Hrvatsku u prošloj godini posjetilo
19,4 milijuna turista koji su ostvarili
106 milijuna noćenja.
Brojke je, uz novogodišnju zdravicu u Opatiji 1. siječnja, objavio Kristijan Staničić, direktor HTZ-a. Bilježimo, dakle, još jednu rekordnu godinu u kojoj je postignuto 6,5 % više turističkih dolazaka i 4 % više noćenja.
Rekordni prihodi od potrošnje stranih turista
Rastom su označeni i prosinački blagdani pa nam je u razdoblju od 21. do 31. prosinca stiglo
13 % više turista koji su ostvarili
9 % više noćenja. Naše adventske čarolije najviše vole Austrijanci, Slovenci, Talijani, Nijemci i susjedi iz BiH. Najposjećenija je metropola koju slijede
Opatija,
Dubrovnik, Poreč,
Rovinj,
Split Mali Lošinj,
Zadar,
Umag pa
Crikvenica.
Iz HNB-a također stižu vijesti o rastu - u trećem tromjesečju 2018. godine, a to su najjači turistički mjeseci srpanj, kolovoz i rujan, ostvaren je rekordan prihod od turizma koji je prvi put premašio 6 milijardi eura. 4,8 % su rasli prihodi od potrošnje stranih turista u Hrvatskoj u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.
Raste i udio turizma u BDP-u koji sada iznosi 19,8 %.
Porast je zabilježen i u razdoblju od siječnja do kraja rujna 2018. kada su prihodi od stranih gostiju iznosili 9,24 milijarde eura, što je 6,4 % više u odnosu na isto razdoblje u 2017. godini.
Turistički rekordi su globalni
Turističke rekorde bilježe i druge mediteranske zemlje - već sada rekordne brojke potvrđuje
Grčka, koju je posjetilo 33 milijuna turista što je najviše do sada u povijesti grčkog turizma, i Turska s gotovo 40 milijuna posjeta turista iz stranih zemalja.
Rekordima se hvale i pojedinačne destinacije, primjerice španjolska Malaga je ostvarila 12,5 milijuna dolazaka, a kroz pariški Louvre je prošlo više od 10 milijuna pari nogu i očiju u, netom ispraćenoj, 2018. godini.
Činjenica je da ljudi sve više putuju na globalnoj razini, i ono što je nekada bila privilegija - lutanje po svjetskim turističkim atrakcijama - sada je uobičajeni dio života većine pripadnika srednjeg društvenog sloja gotovo svugdje na svijetu.
Pri tom, odabir destinacije više ne ovisi o trendovima, koliko o afinitetima putnika, neki će odabrati manje atraktivne destinacije, što zbog izbjegavanja gužvi, nižih cijena, ili jednostavno zato da budu drugačiji. Ali, kući ostati neće.
Statistike Svjetske turističke organizacije pokazuju kako je u 2017. godini putovalo čak 6,8 % više turista, što znači 1,3 milijardu putovanja diljem svijeta. I za netom završenu godinu očekujemo slične rezultate, a predviđanja stručnjaka su i da će se taj trend nastaviti u idućim godinama, ponajviše zahvaljujući preko 70 % milenijalaca koji više vole potrošiti novac na nova iskustva, nego na materijalne stvari. Koliko zapravo gostiju Hrvatska može primiti?
U prošloj godini je broj ležajeva u obiteljskom smještaju porastao za više od 62 tisuće, a u eVisitoru je registrirano čak 601.550 kreveta u privatnim sobama, apartmanima i kućama. To znači porast od 11,6 % u odnosu na 2017. što je gotovo dvostruko više od porasta broja gostiju.
Znači, kapaciteta imamo. Ono što nam nedostaje je radna snaga u turizmu, što negativno utječe na razinu kvalitete usluga u turizmu i zadovoljstvo gostiju domaćom turističkom ponudom.
Već sada je Hrvatska na vrhu ljestvice po intenzitetu turizma. Intenzitet turizma je broj ostvarenih turističkih noćenja u odnosu na broj stanovnika neke zemlje. Na
Eurostatovoj ljestvici gore prednjači Malta, slijedimo mi, pa Cipar, Austrija (u urbanim sredinama), Španjolska, Grčka, Italija. U ovoj godini, s preko 100 milijuna ostvarenih noćenja i još većim iseljavanjem stanovništva, intenzitet je sigurno i značajno veći. Zanimljivo je i kako zemlje s najvećim intenzitetom, imaju i najveći udio turizma u BDP-u.
Rekordna kvota radnih dozvola strancima u turizmu u 2019.
Aktualni ministar turizma najavljuje kako će u 2019. biti gotovo dvostruko uvećana kvota za izdavanje radnih dozvola strancima u turizmu. Tako ćemo u 2019. godini sigurno oboriti novi rekord s čak 15.000 stranih radnika u ugostiteljstvu i turizmu.
Prema podacima HTZ-a za 2017. godinu, u ugostiteljstvu i turizmu je bilo zaposleno 92 tisuće osoba. Jednostavnom računicom možemo ustanoviti da će, s najavljenim brojem radnih dozvola, svaki šesti turistički djelatnik biti stranac.
Trend rasta kvota za uvoz radne turističke snage neizbježno dovode do pitanja možemo tako li konkurirati izvornošću ponude, koja se često ističe kao imperativ uspješnog poslovanja na svjetskom turističkom tržištu? Kako graditi kvalitetnu autohtonu turističku priču bez domaćih ljudi u turizmu? Možemo li tako sačuvati svoju prirodnu i kulturnu baštinu?
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
