Aktualno
49 11.1K

Postaje li Hrvatska preskupa destinacija stranim turistima?

Statistički ured Europske unije pri Europskoj komisiji u Luksemburgu (Eurostat) objavio je 24. kolovoza statističke usporedbe cijena u zemljama članicama EU u 2017. godini. Prema tim podacima, cijene u Hrvatskoj su uglavnom ispod prosječnih europskih cijena

Glavna turistička sezona se primiče kraju, a mediji donose vijesti o manjem broju gostiju i lošim rezultatima glavne sezone. Navode i kako nas čekaju dobar rujan i listopad, koji bi mogli pratiti pozitivne rezultate predsezone pa razloga za žaljenje ne bi trebalo biti.
 
Između ostalog, domaćoj turističkoj ponudi se zamjeraju visoke cijene smještaja i usluga ugostiteljskih objekata. "Cijene neopravdano lete u nebo", kažu mnogi komentatori turističkih zbivanja, zgražajući se nad cijenama apartmana, obroka u restoranima i pića po trgovinama na moru. 
 
Najnovija statistika Eurostata, koji je 24. kolovoza objavio usporedbe cijena zemalja članica EU (i EFTA-e), pokazuje kako je Hrvatska još uvijek među cjenovno pristupačnijim zemljama. Statistički obrađene cijene su za 2017. godinu, ali čak i uz rast od 100 %, u nekim segmentima tržišta bismo jedva dostigli prosjek EU. 
 
Eurostat ne otkriva jesu li promatrani troškovi prosjek cijena u svim destinacijama Hrvatske ili su za referentne cijene uzete one u jednom gradu, primjerice u Zagrebu. Činjenica je da naše najposjećenije destinacije, poput Dubrovnika ili Splita, često nude turističke usluge i po dvostruko većim cijenama (i više), nego manje popularna mjesta, a jeftinije bismo prošli i u hrvatskoj metropoli.

Postaje li Hrvatska preskupa destinacija stranim turistima? Usporedba cijena s EU
 
Pa tako, prema Eurostatu, što se ukupnih životnih troškova tiče, Hrvatska spada među povoljnije zemlje sa 63,7 % troškova od prosjeka EU. Jeftinije od nas su Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Bugarska. Najskuplji je Island, gdje bi potrošili čak 172 % više novca u odnosu na prosjek zemalja EU. Grčka je također skuplja od nas s 82 % prosječnih EU troškova, kao i Španjolska s 93 %. 
 

Skupa odjeća i hrana u Hrvatskoj

Hrana i bezalkoholna pića u Hrvatskoj nisu jeftini, nesrazmjerno platežnoj moći hrvatskih građana. Karakteristično je za nizak životni standard da su svakodnevna dobra, a to su ona bez kojih je život neophodan, poput hrane i odjeće, skupa.
 
I kontakt je u Hrvatskoj skup - blizu smo prosječnim europskim cijenama s 90,6 % troška na internetske, telefonske i poštanske usluge.
Cijene hrane u Hrvatskoj su gotovo jednake prosječnima u EU, tj. 96,5 % prosjeka EU, a odjeća je još skuplja s 99,3 %. Jeftiniju prehranu nude Portugal, Latvija, Španjolska, Estonija, Velika Britanija, Slovačka, Češka, Mađarska, Litva, Bugarska, Poljska, s najjeftinijom Rumunjskom. 
 

Zdravstvo u Hrvatskoj upola jeftinije nego u EU

Zdravstvene usluge u Hrvatskoj koštaju duplo manje od EU prosjeka, a što se tiče alkohola, cigareta i stanovanja, od nas su jeftinije samo Slovačka (Litva kod stanovanja, Češka kod namještanja i opremanja stambenih prostora), Poljska, Mađarska, Rumunjska i Bugarska. 
 
Rekreacija i kultura su jeftiniji samo u Litvi, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, kao i edukacija, gdje se među jeftinijima našla još i Slovačka. Zanimljivo je da su najviši troškovi školovanja u Luksemburgu i iznose čak 313,6 % od prosječne cijene edukacije u EU. 
 

Cijene u ugostiteljstvu ipak među najnižima u Europi

Hrvatska je pri dnu ljestvice po visini cijena u ugostiteljstvu. U ovom segmentu statističkih podataka su obuhvaćeni restorani, kafići, barovi, hoteli i sav ostali smještaj za kratkotrajan najam, uključujući i apartmane, sobe i kuće za odmor
 
Tu je Hrvatska skuplja od Litve, Mađarske, Češke, Rumunjske i Bugarske, sa 73,2 %. Od nas je skuplja Grčka (81,8 %), Slovenija (82,2 %), Španjolska (85,7 %), Italija (105,2 %), Austrija (105,2 %), i ostali, uz još jednom najskuplji Island s 185,8 %. 
 

Najskuplje Danska i Luksemburg

Eurostatovi podaci uključuju Island, Norvešku i Švicarsku, kao članice Europske slobodne trgovinske zone (EFTA) iako navedene države nisu članice EU. Najskuplje europske zemlje su Danska i Luksemburg s čak 41 % višim ukupnim troškovima od prosječnih u EU. Slijede ih Švedska s 35 %, Irska s 28 %, Finska s 23 % i Velika Britanija sa 17 % višim troškovima. 
 
Najjeftinija je Bugarska s 56 %, Rumunjska s 52 %, Poljska s 47 %, Mađarska s 42 % i Litva sa 40 % nižim troškovima od prosjeka EU. 
 

Koje su zemlje najjeftinije, a koje najskuplje u EU?

1. Bugarska 44
2. Rumunjska 48.4
3. Poljska 53.2
4. Mađarska 58.3
5. Litva 60.2
6. Hrvatska 63.7
7. Češka 64
8. Slovačka 65
9. Latvija 68
10. Estonija 74.2
11. Grčka 82.2
12. Malta 82.3
13. Portugal 82.8
14. Slovenija 84.2
15. Cipar 90.1
16. Španjolska 93
17. EU 100
18. Italija 101.8
19. Njemačka 104.4
20. Francuska 106.7
21. Austrija 112.2
22. Belgija 112.3
23. Nizozemska 114.6
24. Velika Britanija 117.4
25. Finska 123.3
26. Irska 127.8
27. Švedska 134.7
28. Luksemburg 141
29. Danska 141.2
30. Norveška* 151.9
31. Švicarska* 165.6
32. Irska* 171.6
 
*Članice Europske slobodne trgovinske zone (EFTA)
 

Bugarska najveći konkurent Hrvatskoj u turizmu?

Sudeći po statistikama Eurostata i trendovima u turizmu, na koje nas upućuju članci stranih medija i brojni komentari po turističkim forumima, turisti sve češće uspoređuju cijene Hrvatske i - Bugarske, a nerijetko se odlučuju upravo za ovu crnomorsku zemlju.
 
Bugarska je povoljnija od Hrvatske, a turizam igra veliku ulogu u njezinoj ekonomiji. Ipak, ima manji udio turizma u BDP-u, u 2016. godini samo 6,8 %, naspram naših 18, 6 %, prema izvješću Europske komisije. Zemlja je prekrasna, s 10 atrakcija upisanih u UNESCO listu, 540 rijeka, skijaškim turizmom na nekoliko modernih skijališta, s najpoznatijim Pirinom, i crnomorskom rivijerom s čuvenim gradovima Varna i Burgas. 
 
"Crno je more ipak neodvojivo od Mediterana, unatoč tjesnacu što ih dijeli i udaljuje", piše Predrag Matvejević u svojem Mediteranskom brevijaru. Ipak navodi kako se još uvijek vode polemike oko postanka Crnog mora te se vjeruje da je nekada bilo jezero. I danas je pritok slatke vode crnomorskog sliva veći od one slane morske s Bospora, a salinitet Crnog mora znatno niži nego drugdje na Mediteranu. 
 
U 2017. je Bugarska zabilježila gotovo 9 milijuna dolazaka stranih turista, među kojima je bilo i 30-ak tisuća Hrvata, uz rast od 7,3 % u odnosu na prethodnu godinu. Cijene smještaja u Bugarskoj su u ovoj godini bile gotovo dvostruko niže nego na našem dijelu Jadrana, ali Bugarska ima i dvostruko veću stopu kriminala te, prema izvještaju Transparency Internationala za 2017., veću stopu korupcije, nego što je to slučaj kod nas.
 

Hrvatska među tri najjeftinije europske turističke destinacije

Britanski Independent i drugi europski mediji su nas i ovu godinu svrstali među jeftinije turističke destinacije, točnije, na 3. mjestu poslije najjeftinije Bugarske koju slijedi Turska. Britanski Post Office koji je uspoređivao cijene turističkih destinacija u Europi te kao referentne uzeo naše gradove Poreč i Zadar, navodi kako su razlike u cijenama po destinacijama unutar Hrvatske - ogromne. Međutim, ako je ova turistička sezona i podbacila, cijene ne možemo kriviti za to.

Tržište diktira cijenu, odnosno ponuda i potražnja, ali i porezna davanja kojima smo opterećeni. Manjak izvanpansionskih sadržaja, pogotovo u predsezoni i posezoni, najveći je nedostatak hrvatske turističke ponude. To neminovno dovodi do pada interesa turista i viška kreveta što češće rezultira spuštanjem cijena smještaja kako bi last minute aranžmanima popunili naše kapacitete.

Podizanje boravišne pristojbe u 2019. bez osigurane transparentnosti u naplati i trošenju tih sredstava, uz moguće podizanje paušala poreza na dohodak za privatne iznajmljivače, bez jasne strategije ulaganja i razvoja izvanpansionskih sadržaja u destinaciji (pogotovo u slučaju lošeg vremena), moglo bi nas koštati puno više od ovih nekoliko postotaka manjeg broja dolazaka u glavnoj sezone ove 2018. godine.

Sve bi to moglo dovesti do podizanja cijena privatnog smještaja koji čini gotovo polovicu smještajne ponude Hrvatske. Tada u pitanje dolazi ono što se na tržištu naziva vrijednost za novac, a što nije samo kvaliteta smještaja, već i doživljaj destinacije i odmora turista u Hrvatskoj. 

Vrijednost za novac je koncept usko povezan s pojmom odgovornosti - onako kako smo mi odgovorni za sigurnost i zadovoljstvo gosta pod našim krovom, tijela javne vlasti su odgovorna za njegov doživljaj destinacije i kvalitetu odmora u Hrvatskoj. 
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu

Za komentirati članak potrebno je ili kao Apartmanija.hr korisnik.

Pročitajte još:

Paušalni porez za privatne iznajmljivače veći i do 500 posto?

Još samo 3 dana za primjedbe javnosti na prijedlog o povećanju paušala za privatne iznajmljivače

Popularno: